Thursday, February 22, 2018

Kako uzgojiti eko tikvice u vlastitom vrtu

Porodici tikvenjača (lat. Cucurbitaceae) uz krastavce pripadaju i druge popularne vrste poput buča, bundeva, tikvi, tikvica i patišona.

Tikvice (lat. Cucurbita pepo) uglavnom rastu kao grmovi (bez dugih vriježa), pa su prikladne za uzgoj u manjim vrtovima i posudama.

Imaju izdužene plodove u nijansama žute i zelene boje, a mogu biti i prugaste.

Uglavnom su neutralnog okusa, a mlade tikvice imaju slađe i hrskavije meso, bez koštica.

Najukusnije su posve svježe tikvice, uzgojene na prirodan način, bez kemijskih sredstava.

U trgovinama se mogu nabaviti cijele godine, dok u vašem vrtu njihova sezona traje od ljeta do jeseni.


Odabir mjesta za sadnju tikvica

Tikvice vole puno topline te mjesta zaštićena od vjetra i hladnoće.

Vole sunce i trebaju najmanje 12 sati kvalitetnoga osvjetljenja dnevno.

Posadite li ih na sjenovito mjesto, suviše će se izdužiti, nedovoljno razviti plodove i biti podložnije bolestima.

Tlo gdje će rasti treba biti rahlo, prozračno, bogato humusom, vlažno (ali ne i vodom natopljeno) te neutralne pH vrijednosti.

Tikvice izvrsno uspijevaju na kompostnoj hrpi i povišenim gredicama. Možete ih uzgajati i u većim posudama.

Sadite li različite kultivare tikvica u vašem vrtu, a želite sačuvati sjeme, pokušajte ih što je moguće više udaljiti.

Tako ćete spriječiti međusobno oprašivanje i križanje.


Sadnja tikvica

Tikvice su jako osjetljive na niske temperature, pa ih sijemo ili sadimo kada nestane opasnost od mraza – od polovice svibnja pa tijekom cijelog ljeta.

Najidealnije je kada je temperatura tla između 15 i 18 °C.

Neki grmoliki kultivari kratke vegetacije brzo stvaraju plodove (već nakon 40 do 60 dana), tako da ih možete posijati i sredinom ljeta, pa čak i kasnije ako imate plastenik.

Prije sadnje tlo dobro prekopajte i dodajte odležali stajski gnoj ili kompost.

Tikvice možete sijati u jamice ili u redove na razmake od 60 centimetara jer trebaju dosta prostora.

Po nekoliko sjemenki položite na dubinu od 2 do 4 centimetra, zatrpajte ih i dobro zalijte.

Kako bi prije niknule, sjemenke možete dan ranije namočiti u mlaku vodu.

U početku je poželjno gredicu prekriti paučinastom folijom – tako će sjemenkama biti toplije i bolje će se zadržavati vlaga.

Uzgoj presadnica koristan je želite li ranije uzgojiti biljke.

Za raniju berbu posijte ih već u travnju (ili ranije ako koristite plastenike), u zasebne posudice koje treba staviti na osunčanu prozorski dasku.

Kod sadnje na otvorenom biljke postupno izlažite izravnoj sunčevoj svjetlosti. Tako ćete izbjeći opekotine na listovima.

U početku biljke iznosite na otvoreno, ali u hladovinu, pa tek onda pomalo na sunce.

Na stalno mjestu presadite ih tek kada se razvije čvrsti korijen koji je prorastao posudicu.

Biljku oprezno izvadite iz posudice i presadite tako da što manje dirate njezin veoma osjetljivi korijen.


Uzgoj i njega

Prije tikvica u proljeće na istoj gredici možete uzgajati povrće kratke vegetacije kao što su salata, grašak, špinat ili rotkvica.

Dobri susjedi su cikla, kukuruz, mahunarke (grah, grašak…), radič i špinat.

Neke biljke mogu odbiti dio štetnika. To su kopar, korabica, boražina, bosiljak, dragoljub, kadifica, korijander, limunska trava, metvica, mačja metvica, mažuran, origano i peršin.

Loši susjedi su rajčica, paprika, patlidžan, krumpir, rotkva i rotkvica.

Nisu dobre niti ostale tikvenjače (buče, bundeve, dinje, krastavci i lubenice) jer često imaju zajedničke štetnike i bolesti koje se onda još bolje razvijaju.

Tikvice brzo rastu, bujne su i stvaraju sočne plodove pa trebaju mnogo vlage i hranjiva u tlu.

Za ljetnih suša biljke svakako treba redovito zalijevati kišnicom ili odstajalom vodom.

Biljke zalijevajte odozdo – izbjegavajte polijevanje po listovima. Time ćete spriječiti razvoj mnogih bolesti.

Tikvice su veliki potrošači hranjiva, pa im osigurajte dovoljno hrane.

Nakon nicanja biljke ne trebaju mnogo hranjiva, jer koriste zalihe iz sjemenke.

Gnojiva bogata dušikom koriste se u fazi rasta, a ona bogata fosforom i kalijem potiču stvaranje cvjetova i plodova.

Prihranjujte svaka dva tjedna. Godit će im i gnojiva od komposta i ljekovitih biljaka, osobito gaveza i koprive.

Okopajte samo mlade biljke.

Ovu radnju kasnije izbjegavajte jer veoma lako možete oštetiti biljku.

Stoga radije malčirajte. Zemlja će tako ostati rahla i bolje će se zadržavati vlaga.

Plodovi i listovi neće ležati na tlu, pa će biti manje skloni bolestima.


Prirodna zaštita od bolesti i štetnika

Tikvice ćete najbolje zaštititi tako da im osigurate dobre uzgojne uvjete, spomenute dobre susjede te pravilnu njegu i prihranu.

Biljke su na bolesti osobito osjetljive pri temperaturi nižoj od 15 °C i uvjetima prevelike vlage. Tada su osobito sklone pepelnici i plamenjači.

Oštećene biljke mogu se zaraziti bakterijama koje mogu uzrokovati njihovo uvenuće.

Najčešći štetnici su lisne uši, crveni pauk, bijela mušica, tripsi i korjenove muhe.

Oni su česti za vrućina, suše i kod oslabljenih biljaka.

Kukci mogu biti i prijenosnici virusnih bolesti.

Biljke zaštitite eko pripravcima na bazi pelina, koprive, rabarbare ili buhača.

Listove, a osobito plodove nagrizaju puževi golaći i miševi, pa ih na vrijeme zaštitite prirodnim klopkama.


Ubiranje i konzumacija tikvica

Tikvice ubirite prema želji. Mogu biti posve malene, još sa cvijetom, 10 ili više centimetara duge, mnogo veće i deblje – ovisno o namjeni.

Redovitim ubiranjem plodova potaknut ćete brži razvoj cvjetova i novih plodova.

Želite li sačuvati sjeme za sljedeću godinu, tikvice ostavite da posve dozru.

Tikvice su prikladne za raznovrsna slana i slatka jela.

Cvjetove tikvica (s ili bez zametnutih plodova) možete jesti u salatama, ukrasiti njima razna jela, puniti ih pohati ili pržiti.

Manje i mlađe tikvice ukusne su sirove.

Nemojte im guliti kožicu.

Možete ih jednostavno grickati, dodati u smoothieje, narezati ili naribati i načiniti salatu.

Naribane sirove tikvice upotrijebite poput tjestenine.

Izvrsne su pohane, pečene na roštilju ili grill tavi. Posolite ih i začinite prema ukusu (maslinovo ulje, češnjak, peršin, bosiljak, origano…).

Starije tikvice možete upotrijebiti za obične i krem juhe, variva, bučnice, kolače, musake ili popečke (burgere).


Čuvanje tikvica

Ubrane tikvice u hladnjaku možete čuvati do tjedan dana.

Manje i mlađe tikvice možete konzervirati poput krastavaca ili u miješanim salatama.

Osobito su ukusne u kombinaciji s mahunama, lukom i začinima.

Veće i starije tikvice možete oprati, oguliti, ukloniti im koštice te naribati i zamrznuti za kasnije korištenje.

0 komentari:

Post a Comment